Kratki istorijat razvoja platnih servisa


Autori: Ivan Bošković, Valentina Bulatović


Živimo u vremenu u kome tehnologija permanentno mijenja ljudsko društvo. Istovremeno, društvene promjene povratno uzrokuju tehnološki razvoj. Drugim riječima, globalne društvene promjene sve više su i uzrok i posljedica tehnološkog napretka.


No, vratimo se za tren u prošlost, kada je poljoprivredna proizvodnja prvi put u istoriji čovječanstva dovela do pojave osnovnog elementa ekonomije – viška vrijednosti. Neki izvori navode da je prapočetak novca i bankarstva nastao u Mesopotamiji, još oko 2000 godina prije nove ere, upravo tamo gdje su nastali i prvi viškovi vrijednosti zahvaljujući primijenjenoj tehnologiji. Vrijednost je izražavana „tokenima“ (postojali su različiti tokeni za različitu vrstu robe ili usluga), dok su zapisi o njihovom broju i vlasništvu, na glinenim pločama, omogućavali razmjenu. Modernim jezikom rečeno, na samom početku njegovog razvoja, novac je bio virtuelan.


Prvi fizički novac nastaje oko 600 godina prije nove ere, u formi kovanica od plemenitih metala. Plaćanje većih iznosa, odnosno transfer veće vrijednosti u zlatnim ili srebrnim kovanicama bio je nepraktičan. U nastojanju da se to prevaziđe, kovanice evoluiraju u neku vrstu papirnog novca koji se može konvertovati u zlato ili srebro. Ova značajna inovacija u oblasti plaćanja desila se oko 1000. godine nove ere u Kini, a tokom 18. vijeka uzima maha i u ostatku svijeta. Zanimljivo je da je Kina danas jedan od svjetskih lidera u bezgotovinskom plaćanju u novom ciklusu inovacija koje mijenjaju ovu oblast. 


Prve evropske novčanice izdate su u 17. vijeku u Švedskoj koja je danas jedan od evropskih prvaka u primjeni tehnologija digitalnog plaćanja.




Slika 1 – primjer prvih papirnih novčanica u Evropi


Kada je u pitanju razvoj novca u Crnoj Gori, detaljniji prikaz se može naći na stranici: link.


Godine 1971, kada je ukinuta konvertibilnost američkog dolara u zlato, papirni novac više ne predstavlja bilo šta opipljivo, već samo povjerenje. To je bila sledeća faza evolucije novca. FIAT sistem, koji i danas koristimo, podrazumijeva da vlade država daju vrijednost nacionalnoj valuti, proglašavajući je ekskluzivnim sredstvom plaćanja. 


Kroz istoriju, mijenjali su se načini na koji smo razmjenjivali i čuvali vrijednosti, prateći razvoj civilizacije i tehnologija. Od nečega što možete dodirnuti i što ima, ne samo simboličku nego i upotrebnu vrijednost, preko nečega što možete dodirnuti i koristiti isključivo za trgovinu, pa sve do apstraktne ideje. 


Za početak razvoja fintech industrije kakvu danas poznajemo, moglo bi se uzeti vrijeme nastanka prve kreditne kartice. Ova inovacija datira od 1946. godine i Charge-it kartice, koja je bila namijenjena klijentima samo jedne banke i sa ograničenim brojem naplatnih mjesta. 


Model se dalje razvija, pa je 1950. godine tržištu predstavljena Diners Club kartica. Kartica nastaje kao reakcija na neprijatnost koju je gospodin Frank McNamara doživio godinu dana ranije, kada je zaboravio novčanik dok je prisustvovao poslovnoj večeri. Nakon nekog vremena, McNamara i njegov partner Ralph Schneider vratili su se u restoran s malom kartonskom karticom i predlogom koji je rezultirao Diners Club Cardom. Godine 1951. Diners Club je već imao preko 40.000 izdatih kartica i operacije u svim većim gradovima SAD. American Express kartica, koja je lansirana 1958. godine, čini tržišno nadmetanje još zanimljivijim, što na kraju podstiče inovativnost i konkurenciju i 1966. godine dovodi do začetka dva globalna brenda koja su danas najzastupljenija u Crnoj Gori – Visa i MasterCard.



Slika 2 – platne kartice


Već od samog nastanka, platne kartice su nudile značajne prednosti u odnosu na sve oblike novca: optimalne su veličine, lako su prenosive, relativno su sigurne i nemaju sopstvenu vrijednost, a prilikom plaćanja, kartice štede i naše vrijeme. Tehnološke inovacije poput magnetne trake, a zatim i radiofrekvencijske identifikacije (RFID)pokrenule su trend beskontaktnog plaćanja u obliku koji danas poznajemo, ali i koji nastavlja da dobija potpuno nove forme.


Internet, kao i ekspanzija tehnologije pametnih telefona, u potpunosti mijenjaju način plaćanja i otvaraju nove mogućnosti, poput internet bankarstva i plaćanja putem mobilnog telefona. Tako danas sve manje zavisimo od gotovine. Kako je digitalizacija proces konverzije fizičke forme nekog podatka u digitalnu, digitalizacija novca je očekivani pravac ekspanzije ovog procesa. Kao posljedica širenja novih tehnologija, očekivanja trgovaca i potrošača su veća nego ikad ranije: žele da kupuju/prodaju što je brže moguće, u bilo koje vrijeme, uz garantovanu sigurnost plaćanja i trenutno izvršavanje platnih transakcija.


I dok se jedan segment tehnološkog razvoja fokusira na povećanje efikasnosti, sigurnosti i, prvenstveno, brzinu izvršenja transakcija (Instant Payment, mašinsko učenje, IoT, blokchain, Big data analitika, biometrija..), razvijaju se i nove tehnologije čiji je cilj da iskustvo plaćanja bude bolje nego ikad prije (e-wallet, m-banking, NFC, QR kod i dr.). Unapređenja se očekuju i u drugim, povezanim oblastima, poput regtech i suptech koji podrazumijevaju primjenu novih tehnologija u regulatornim i kontrolnim funkcijama finansijskih institucija.


Nije lako predvidjeti šta će dalji razvoj tehnologije donijeti u oblasti bankarstva i plaćanja, ali neophodno je pomenuti i jedan fenomen za koji se procjenjuje da će imati veoma važnu ulogu u bliskoj budućnosti – kriptovalute. Posljednjih godina osmišljeni su i lansirani razni tipovi digitalnih tokena utemeljenih na DLT-u (distribuirane glavne knjige). 

                centralizovani                                                    decentralizovani                                                               distribuirani 

Slika 3 – distribuirani sinhronizovani ditalni podaci kao osnova DLT tehnologije


Neki tokeni imaju svojstva koja su u određenim aspektima slična hartijama od vrijednosti (poput dionica ili obveznica), dok se drugi mogu iskoristiti za pristup određenom proizvodu ili usluzi. Često se nazivaju „sigurnosnim tokenima" ili „uslužnim tokenima". Zajednički naziv za kripto valute, sigurnosne tokene i uslužne tokene obično je „kripto-sredstva" ili „kripto asseti“.


Kriptovalute su praćene mnogim kontroverzama, uz veliki broj pobornika te tehnologije sa jedne, i oprezom institucija zaduženih za regulativu ove oblasti, s druge strane. I dok već postoje primjeri zemalja koje su uvele kriptonovac kao zvaničnu valutu ( El Salvador), drugi mogući pristup javlja se u formi digitalne valute emitovane od strane centralnih banaka CBDC (Central Bank Digital Currency), kao što je digitalni oblik fiat novca (valuta koja se kao novac utvrđuje vladinom uredbom, monetarnom vlašću ili zakonom). Značajan broj centralnih banaka već uveliko radi na ovoj ideji, a Evropska centralna banka (ECB) pokreće „digital euro project“ – studiju koja treba da pruži odgovor na pitanje – da li treba uvesti digitalnu verziju eura.


Složenost svakodnevnog života i sve veća kompleksnost tehnologije zahtijeva dublje analize i kritičko posmatranje tekućih trendova i globalnih događaja. Ipak, sa druge strane, ne možemo pobjeći od onog što nam je imanentno – u apstrakne forme nemamo toliko povjerenja kao u one realne i opipljive. S tim u vezi, umjesto zaključka - parafraziraćemmo odgovor predstavnika Švedske centralne banke na pitanje da li će gotovina biti trajno izbačena iz upotrebe u Švedskoj: „Sačekajmo prvu narednu veliku ekonomsku krizu da vidimo da li će ljudi imati više povjerenja u mobilnu aplikaciju ili u papirne novčanice – tada ćemo moći da procijenimo budućnost papirnog novca.”


*U skladu sa svojim nadležnostima, Centralna banka Crne Gore ulaže napore u promovisanju i podsticanju inovacija u domenu digitalnog bankarstva i finansijskoj edukaciji u oblasti digitalnih bankarskih i platnih servisa. Kao neke od aktvinosti Centralne banke u ovom domenu vrijedi napomenuti CBCG Fintech Hub CBCGi Fintech Hackathon, link.